Hrvatsko društvo posljednjih desetljeća prolazi kroz duboke društvene, gospodarske i kulturne promjene povezane s tranzicijom, europskim integracijama, migracijama, demografskim promjenama i transformacijom tržišta rada. Projekt „Posttranzicijski procesi u Hrvatskoj: migracije, obrazovanje, identitet i održivi urbani razvoj“ istražuje kako se te promjene odražavaju na svakodnevni život građana, njihove obrazovne i karijerne putove, društvene vrijednosti, osjećaj pripadnosti zajednici te kvalitetu života različitih društvenih skupina.
Posebna pozornost posvećena je pitanjima antiintelektualizma i cjeloživotnog obrazovanja, migracijama i povratku hrvatske dijaspore, društvenim vrijednostima i povjerenju u institucije, urbanom razvoju i prostornim nejednakostima te dobrobiti i socijalnoj uključenosti ranjivih skupina. Projekt nastoji razumjeti kako se ovi procesi međusobno isprepliću te kako oblikuju suvremeno hrvatsko društvo.
Istraživanje se temelji na interdisciplinarnom pristupu koji povezuje sociologiju, demografiju, psihologiju, geografiju, studije migracija i javne politike. Korištenjem anketa, intervjua, longitudinalnih istraživanja i prostornih analiza projekt će pružiti znanstveno utemeljene uvide u društvene procese koji obilježavaju posttranzicijsku Hrvatsku. Dobiveni rezultati bit će dostupni znanstvenoj zajednici, donositeljima odluka i široj javnosti kroz znanstvene publikacije, otvorene baze podataka, konferencije i popularno-znanstvene sadržaje.
Ciljevi projekta
Glavni cilj projekta jest unaprijediti razumijevanje ključnih posttranzicijskih procesa u Hrvatskoj kroz istraživanje odnosa između kulturnih obrazaca, migracijskih kretanja, socijalne uključenosti i kvalitete života građana te pružiti empirijsku osnovu za oblikovanje održivih i uključivih javnih politika.
Projekt će posebno istražiti utjecaj antiintelektualizma na obrazovne i karijerne ishode građana, analizirati motive i prepreke povratka hrvatske dijaspore, ispitati percepcije društvenih snaga i slabosti te povjerenje u institucije među različitim generacijama. Nadalje, projekt će proučavati prostorne nejednakosti u pristupu obrazovanju, mobilnosti i drugim društvenim resursima, kao i različite dimenzije psihološke i socijalne dobrobiti ranjivih skupina, uključujući strane radnike, žene, osobe s invaliditetom i umirovljenike. Poseban naglasak stavlja se na razvoj preporuka za javne politike koje mogu pridonijeti društvenoj koheziji, cjeloživotnom učenju, uspješnijoj integraciji stanovništva i uravnoteženom regionalnom i urbanom razvoju Hrvatske.